Prvi američki ustav 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 5 | Nivo: Fakultet političkih nauka, Podgorica

Okončanjem rata za nezavisnost i potpisivanjem Pariskog ugovora 1783.god. nastale su nove Sjedinjene Američke države u granicama koje su se protezale od Atlantika do Misisipija. SAD su tako postale slobodna i ujedinjena zemlja ,ali je njena budućnost i dalje bila prilično neizvjesna.Dugotrajni rat izazvao je velike socijalne i ekonomske poremećaje.Inflacija je izmicala kontroli ,a kasnilo se i sa isplatom vojske.Sve to nije bilo ni malo prijatno nasljeđe za novu vlast koja se suočila sa stvarnom neizvjesnošću u pogledu svog obima i aktivnosti.Dok su vlade država bile poznati entiteti sa precizno definisanim odgovornostima ta izvjesnost bila je neuporedivo manja kada se radilo o nacionalnoj vladi,uspostavljenoj Odredbama konfederacije koje je Kongres usvojio 1777., a ratifikovao 1781.godine.Zapravo,konfederacija je više podsjećala na međunarodni savez nego na pravi federalni sistem pošto je svaka država označavana kao suverena jedinica .Takođe svaka od njih imala je jedan glas u zakonodavnom tijelu što je izazivalo ljutnju većih država sa brojnijim stanovništvom koje su se osjećale osujećenim zbog hirova svojih manjih susjeda .Iako je među državama potpisnicama postojala saglasnost o određenim stvarima poput plaćanja poreza nacionalnoj konfederaciji, ipak nije postojao pravi mehanizam koji bi ih primorao da to i učine.
Za konfederaciju je bilo praktično nemoguće da ima spoljnu politiku jer je svaka od država nastojala da vodi računa o sopstvenim intresima na način kako ih je ona sama sagledavala što su i strane sile morale da prihvate kao neugodnu realnost .Neke države smatrale su da im je u intresu da se suprotstave svojim susjedima Britancima , Špancima i indijanskim plemenima ,dok su druge davale prednost popustljivosti i održavanju trgovine.Rivalstvo među državama dodatno je pojačavala i neizvjesnost u pogledu spornih prava na zemlju.Pojedine države polagale su pravo na zemlju koja je bila u posjedu susjednih država smatrajući ih dijelom svoje teritorije , a naseljenici suprotnih strana gradili su tvrđave i vodili međusobne borbe na život i smrt.Nakon sticanja nezavisnosti najveći broj država pokazivaoje istinsku odbojnost prema formalnim mehanizmima engleskog zakonodavstva , a mnogi sudovi su nadmeno odbacili cio okvir običajnog i precedentnog prava kao puki zaostatak kolonijalne represije.Bez pravnog okvira bilo je gotovo izvjesno da će sporne zemlje jednostavno pripasti najbolje naoružanoj i najagresivnijoj strani .Istovremeno, u najvećem broju država ogroman broj farmera bio je opterećen velikim dugovima, a takvu situaciju dodatno je pogoršavala nestašica gotovog novca potrebnog za plaćanje dugova i poreza.Da stvar bude još gora u skladu sa engleskom tradicijom koja je i dalje uporno opstajala , neizmireni dugovi mogli su dužnika odvesti u zatvor na neodređeno vrijeme, sve dok računi ne budu plaćeni ili u krajnjem slučaju njihova imovina konfiskovana i raspodijeljena siromašnima i bezemljašima. Strah za svojinu i socijalni poredak dostigao je vrhunac 1786. godine kada je izbila tzv.Šejsova pobuna ,pobuna dužnika u zapadnom Masačusetsu.Iako je ustanak bio brzo ugušen može se smatrati ključnim podsticajem za početak procesa reforme i revizije ustava.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]